Tržište rada 2024.: više zaposlenih, ali i više koji odlaze

Rekordna zaposlenost: što stoji iza broja?

Prema podatcima DZS-a objavljenima u lipnju 2024., stopa zaposlenosti u dobi 20–64 godine dosegla je 77,3% — najvišu razinu u povijesti mjerenja. Na prvi pogled, odlična vijest. No taj broj valja razložiti po sektorima i trajanju ugovora. Značajan dio rasta bilježe turizam i ugostiteljstvo, sektori s visokim udjelom sezonskih i kratkoročnih ugovora, koji ne nude isti stupanj ekonomske sigurnosti kao ugovori na neodređeno. Zdravstvo, informatika i graditeljstvo, s druge strane, bilježe kronični nedostatak radnika unatoč rastu plaća. Prazan stol u operacijskoj sali ili nedovršena infrastrukturna gradilišta rječitiji su signal o stanju tržišta rada od bilo koje agregatne stope zaposlenosti. Kvaliteta zapošljavanja — mjerena udjelom stalnih ugovora, visinom plaće i mogućnostima napredovanja — ostaje ključni, ali rijetko citiran podatak.

Emigracija ne usporava — i mjenja strukturu radne snage

Hrvatska je od pristupanja EU-u 2013. izgubila oko 15% radnosposobnog stanovništva emigracijom, prema procjenama Instituta za migracije i narodnosti. Ono što se u posljednje dvije godine mijenja jest profil iseljenika: sve više odlaze mladi s višim obrazovanjem — informatičari, inženjeri i zdravstveni radnici — privučeni plaćama u Njemačkoj, Austriji i Irskoj koje su i do tri puta više nego u Hrvatskoj. Paralelno, u Hrvatsku dolaze radnici iz Bosne i Hercegovine, Nepala, Filipina i Indije, popunjavajući praznine u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu. To nije samo demografska izmjena — to je strukturna transformacija tržišta rada koja postavlja pitanja o dugoročnoj produktivnosti, inovativnosti i fiskalnoj održivosti mirovinskog sustava. Odgovori na ta pitanja zahtijevaju politike koje Hrvatska tek počinje razmatrati.